Čiste tvari

Čestice od kojih se sastoje čiste tvari

Razgovaramo o znanosti

Već smo pričali o česticama od kojih se tvari sastoje. Možemo li danas malo detaljnije o tome?

Možemo, jer tu kemija počinje biti baš zanimljiva znanost.

Meni je kemija i do sada bila zanimljiva. Pogotovo kad o njoj razgovaram s tobom.

Pa... da. Mislim... biologija je fascinantna... Ali mi je drago što ti se sviđa.

Pričamo o kemiji, Marko :D. Fokusiraj se. Tema su čiste tvari.

Marko: Da, da. Tema su čiste tvari, ali super je što si se prva sjetila čestica jer je čiste tvari najlakše objasniti kao tvari koje se sastoje od samo jedne vrste čestica.

Sara: Znači, ako imam lančić od čistog zlata, u njemu su samo čestice zlata koje zovemo atomi?

Marko: Tako je. Ako ima još nekih atoma osim zlata, onda to više nije čista tvar.

Sara: Kako onda zovemo tvari koje nisu čiste?

Marko: Zovemo ih smjese i o njima ćemo pričati uskoro.

Sara: Ovo je bilo lagano. Ako se tvar sastoji od jedne vrste čestica – to je čista tvar. Ako ima više vrsta čestica pomiješanih – to je smjesa.

Marko: Točno. A što misliš, ima li više čistih tvari ili smjesa oko nas?

Sara: Vjerojatno smjesa, jer se čestice lako miješaju.

Marko: Tako je. U prirodi je teško naći potpuno čistu tvar.

Sara: Ali zato kemičari koriste metode razdvajanja da bi dobili čiste tvari iz smjesa.

Marko: Ti sve znaš!

Sara: Znam, ali volim kad učimo zajedno :)

Ključni znanstveni pojmovi

Sažetak

Čista tvar: Tvar koja se sastoji od samo jedne vrste čestica.
Smjesa: Tvar u kojoj su pomiješane dvije ili više različitih vrsta čestica.

Zanimljivosti iz znanosti

Zlato je jedna od rijetkih tvari koja se u prirodi može pronaći gotovo potpuno čista!

Zlato – čista tvar koja je mijenjala svijet!

Zlato se često nalazi u prirodi kao čista tvar — u komadićima koje zovemo grumenima.

Zato su ljudi kroz povijest kretali na daleka putovanja i ekspedicije u potrazi za zlatom!

U 19. stoljeću dogodile su se poznate zlatne groznice u Kaliforniji, Australiji i Aljasci. Tisuće ljudi napustile su svoje domove u nadi da će se obogatiti.

U to su vrijeme ljudi ispirali riječni pijesak u plitkim posudama, nadajući se da će pronaći sjajne komadiće čistog zlata.

Danas znamo da je zlato ne samo lijepo već i kemijski zanimljivo — ne reagira lako, ne hrđa i ne mijenja se. Savršen primjer čiste tvari!

Kratki znanstveni kviz

...