Fizikalna i kemijska svojstva tvari
Upoznaj osobine koje svaku tvar čine posebnom
Marko, koje su boje tvoje oči?
Smeđe, rekao bih.
Sara: A koliko si visok?
Marko: Oko 185 cm. Ne kužim zašto me to pitaš kad to i sama vidiš.
Sara: Ti 185? Malo si pretjerao, ali to nije tema današnje lekcije. Znaš li koja je tema?
Marko: Moje fizičke osobine?
Sara: Ne baš. Danas pričamo o fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari.
Marko: Aha! Htjela si reći da tvari imaju fizikalna svojstva kao što ljudi imaju fizičke osobine?
Sara: Upravo tako! Fizičke osobine kod ljudi možemo uočiti ili izmjeriti. Isto vrijedi i za tvari.
Marko: Kod tvari to mogu biti boja, stanje (čvrsto, tekuće, plinovito), miris, okus… a možemo i izmjeriti gustoću, talište ili vrelište.
Sara: Sve znaš! Samo još da točno izmjeriš koliko si zapravo visok.
Marko: Neću više pričati ako tako nastaviš...
Sara: Hej, nemoj se ljutiti! Zapravo si mi upravo dao sjajnu usporedbu za kemijska svojstva.
Marko: Kakve veze ima moje ljutnjom s kemijom?
Sara: Ima! Kao što ljudi imaju karakterne osobine koje se pokažu u kontaktu s drugima, tako tvari pokazuju kemijska svojstva u dodiru s drugim tvarima.
Marko: Zanimljivo... Dakle, tvari pokazuju kemijska svojstva kada reagiraju s drugima?
Sara: Upravo to! Na primjer, željezo hrđa kad dulje stoji na zraku, srebro potamni, a neke se tvari zapale pri kontaktu s kisikom.
Marko: Zato kažemo da su te tvari zapaljive – to je kemijsko svojstvo.
Sara: A one koje lako reagiraju zovemo reaktivne.
Marko: A one koje rijetko ili sporo reagiraju su kemijski inertne.
Sara: Točno! Inertno zapravo znači „lijeno“. I vidiš, opet imamo usporedbu s ljudskim karakterom. I ljudi mogu biti lijeni 😄
Ključni znanstveni pojmovi
Sara i Marko su odlično razumjeli razliku između fizikalnih i kemijskih svojstava tvari. Evo kratkog sažetka.
- Fizikalna svojstva tvari
- Svojstva koja možemo uočiti osjetilima (vid, miris, okus...) ili precizno izmjeriti. Primjeri: boja, miris, okus, agregatno stanje, topljivost u vodi, vrelište, gustoća, električna vodljivost...
- Kemijska svojstva tvari
- Ona govore kako se tvar ponaša kad dođe u dodir s drugim tvarima — hoće li reagirati, kako brzo i što pritom nastaje. Primjeri: zapaljivost, sklonost koroziji, reaktivnost, inertnost...
Zanimljivosti iz znanosti
Znaš li da je jedna od najzapaljivijih tvari u prirodi — vodik?
Vodik – gorivo budućnosti
Vodik je toliko zapaljiv da kad se pomiješa sa zrakom i zapali, dolazi do velike eksplozije! Zato se koristi kao pogonsko gorivo u svemirskim raketama — oslobađa ogromnu količinu energije.
Ali nije samo jak – ima još dvije osobine zbog kojih bi mogao biti gorivo budućnosti:
- Vodik je najlakši poznati plin u svemiru – ima vrlo malu gustoću.
- Prilikom sagorijevanja vodika nastaje samo čista voda – bez štetnih plinova poput ugljikovog dioksida.
Kratki znanstveni kviz
...