Promjene agregatnog stanja

One koje svakodnevno vidiš, kao što su isparavanje i kondenzacija, ali i one malo neobičnije poput sublimacije

Djeca razgovaraju o znanosti

Topim se, Marko!

Hoćeš da upalimo klimu?

Ti ništa ne kužiš, dečko.

Marko: Rekla si da se topiš. Znaš, tvari mogu promijeniti agregatno stanje kad ih grijemo ili hladimo. To se stalno događa oko nas. Na primjer, kad želimo led, stavimo vodu u zamrzivač.

Sara: A kad kuhamo čaj, voda isparava i postaje para?

Marko: Da, svakodnevno vidimo promjene agregatnog stanja. Te promjene imaju svoja imena: isparavanje, kondenzacija, taljenje, očvršćivanje...

Sara: Naravno da to znam. Kondenzacija je, na primjer, kad para prelazi u tekućinu. To se događa zimi kad se staklo zamagli od tople pare iz sobe.

Marko: Super! A znaš li što je sublimacija?

Sara: Hm... zvuči poznato.

Marko: Sublimacija je prijelaz tvari iz čvrstog u plinovito stanje — bez da postane tekućina.

Sara: Ozbiljno? 😏

Marko: Da! Na primjer, jod je u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi. Kad ga zagrijemo, ne topi se nego odmah isparava — i to u prekrasnu ljubičastu paru!

Sara: Obožavam ljubičastu boju! Pokazat ćeš mi to jednom? 😍

Marko: Naravno da hoću.

Ključni znanstveni pojmovi

Naučili smo da tvari mogu mijenjati agregatno stanje, a svaka od tih promjena ima svoj naziv. Sara kaže da joj je sve najjasnije kad to nacrta — i podijelila je svoj crtež s nama!

Taljenje: Prijelaz iz čvrstog u tekuće stanje. Primjer: topljenje leda u čaši.
Očvršćivanje: Prijelaz iz tekućeg u čvrsto stanje. Primjer: smrzavanje vode u zamrzivaču.
Isparavanje: Prijelaz iz tekućeg u plinovito stanje. Primjer: voda koja isparava dok kuhamo čaj.
Kondenzacija: Prijelaz iz plinovitog u tekuće stanje. Primjer: kapljice na prozoru zimi.
Sublimacija: Prijelaz iz čvrstog u plinovito stanje bez da tvar postane tekućina. Primjer: jod pri zagrijavanju.
Desublimacija (depozicija): Prijelaz iz plinovitog u čvrsto stanje bez da tvar postane tekućina. Primjer: hlađenje jodne pare.

Zanimljivosti iz znanosti

Postoji jedan plin koji se smrzava tako što isparava – to je ugljikov dioksid (CO₂)! Kada CO₂ pod normalnim tlakom prijeđe iz plinovitog u čvrsto stanje, preskoči tekuće – to se zove sublimacija.

I tada se dogodi nešto jako zanimljivo: ako se CO₂ brzo hladi, može se djelomično kondenzirati i sublimirati istovremeno. Nastaje "snijeg" od CO₂, koji izgleda poput bijelog dima — ali zapravo je to čvrsti CO₂ koji isparava.

I da — taj se snijeg ne topi kao običan snijeg, već prelazi natrag u plin! Zato se suhi led (čvrsti CO₂) često koristi za specijalne efekte u kazalištu i na koncertima — jer stvara maglu, ali ne ostavlja vodu!

Kratki znanstveni kviz

...